petak, 7. prosinca 2012.

Radno mjesto i produkt su pupčano povezani


Onda orač reče: govori nam o Radu.Radite da biste išli ukorak sa zemljom i dušom zemljinom...… A svako znanje je uzaludno osim kad postoji rad, A svaki rad je prazan ako nema ljubavi; A kad s ljubavlju radite, sa sobom se spajate i s drugim i s Bogom Prorok“ Halil Džubran, Libanonsko-sirijsko-američki pjesnik rođen 1883 godine.


 
Parafraziram  Džubrana. Onda nezaposleni građanin, ili student ili srednjoškolac ili neki budući poduzetnik  reče meni: govori nam o radnom mjestu, o stvaranju produkta (proizvod  i/ili usluga),  ili kako inoviratiMože li  moje iskustvo  i moje svjedočenje, pomoći nekome, koji  želi  svoje sposobnosti i htjenja  pretvoriti u  neki produkt?  Slična pitanja postavljaju si vjerojatno  mnogi umirovljenici. Ili drugačije postavljeno pitanje. Postoje li neka načela (aksiomi, teoremi) i pravila koji vrijede u stvaralaštvu i poduzetništvu i koji se mogu bez dokazivanja uvijek koristi? Sigurno postoje, i to mnoga, ali svatko ima  neka  iskustva ,  koje je spoznao i kojih se pridržava ili se pridržavao  u svojem radu

Neposredni  pristup bilo kojem radu počiva na htjenju ili motivaciji, koji je lijepo oblikovan u španjolskoj poslovici: više uradi onaj koji hoće,  nego onaj koji može. Onaj tko teži k stvaralaštvu,  ili    nekom poslu, čiji  je krajnji  cilj produkt , taj mora prvo htjeti , a tek onda uključiti  neka znanja  i vještine.

Kako sam se bavio razvojem proizvoda „izvukao “ sam iz nekoliko priručnika o stvaranju produkta, kao uzorak, stotinjak  riječi, natuknica,  pojmova koje se najviše koriste u stvaralaštvu. .  Od tih stotinjak riječi prema  Paretovom pravilu „80/20“   postoji dvadeset učestali riječi (20%), koje   nose  80% informacija o dotičnom pojmu. Redom, navedeni pojmovi po učestalosti su: 1.proizvod,  2.analiza, 3.proces, 4.red, 5.plan, 6.ispitivanja,  7.koncept,  8.procjena,  9.stvaranje (generiranje), 10.materija, 11.informacija, 12.pokus,  13.odrediti, 14.funkcija, 15.istraživanje, 16.specifikacija, 17.potreba, 18.tržište, 19.pravo,  20. trošak.  Investicija kao natuknica se „plasirala“ tek na 83 mjesto, a patent  na 40 mjesto. Danas se previše koristi pojam investicija , kao darovatelj    novih radnih mjesta.
1.Proizvod. Produkt ljudskog rada može biti proizvod ili usluga. Danas ima  u svijetu prema  tvrdnji Thomson USA-tvrtke oko sto milijuna proizvoda . Ta brojka je ohrabrujuća za one  koji hoće nešto stvarati. Pokrenuti neki posao, danas se naziva  engleskom riječi „ start up“ što često koriste programeri i ljudi koji  žele stvarati poduzetništvo   na bazi IC- tehnologije.

Budući većina ljudi danas  živi u gradovima, skenirao sam  iz Quick Study Business podsjetnika „šalabahtera“ 102 posla, koja se mogu raditi iz doma. Podsjetnik se može koristiti kao izvor za ideje stvaranja novog posla. Za 50% poslova potrebno je dobro znanje u korištenju računala. Manje-više to su  pretežno usluge, no! samo na jednom mjestu spominje se microfarming što bi mi hrvatski rekli, radno mjesto ili posao na  dvorištu točnije na  napuštenom seoskom gospodarstvu.

Radno mjesto je prostor gdje se stvara produkt. Resursi ili izvori za pokretanje posla su  nezaposleni ljudi, nepokošena livada i već stvoreni   prazni prostori ili nastambe. Različite šupe, stari  štaglji, kokošinjci, garaže, obične sobe i kupaonice su bila  radna  mjesta, gdje su nastali i u buduće će nastajati  veliki produkti. Vidi sliku: Kokoši, fotografija od: Dr sc. Bare Vinković.
 Znam iz prakse, kako je bilo dovoljno da postoji samo  prostor , primjerice mjesto u kancelariji  za stol i stolac i eto  stvoreno je  fiktivno radno mjesto za nekog nepotrebnog činovnika.  Tako je rasla i raste birokratska struktura ljudi  u društvu. Dobro društvo ne priznaje stanje u gospodarstvu,  gdje se birokracija ne kontrolirano  širi, kao   korov na njivi. Često puta na fiktivnom radnom mjestu nije stvorena nova ili dodatna vrijednost  za  društvo .
Svatko nosi u glavi neku ideju iz koje može  izrasti  izum ili inovacija. Imati dobru ideju za posao, to je već  intelektualno vlasništvo.  Inovacija je tehnički, industrijski i komercijalni proces ili unapređenje, koje dovodi do komercijalne upotrebe ili difuzije novog  produkta ili procesa.  Iako su mnoge inovacije i poslovi nastali od izuma , ipak milijuni izuma badava leže u patentnim uredima, iz  kojih nije nastala inovacija. To može biti prilika za mnoge koje hoće inovirati. Mnogi izumi koji su bili zaštićeni patentom, sada se mogu badava koristiti, jer je prestala valjanost  patentne zaštite.  Valja istaći, mnoge inovacije su nastale i uspjele bez  izuma. Je  li u poslu  tipa „microfarming“? kokoš nesilica i proizvod jaje, koja ona redovito svaki dan ili svaki drugi dan donosi  vrijedna kao ideja poduzetništva? Da, i to naročito u slučaju, kad postoji  stari kokošinjac, peradarnik ili neka zapuštena šupa s malo okolnog prostora.  No,  želite       li se  stvoriti  malu farmu od 5000 kokoši, onda treba  „pogon“ površine 320 m2  što je  već  pravi poduzetnički zahvat.
Uzgoj svake domaće životinje može biti početak dobrog biznisa. Nabrojimo ih: krava, vol, bik, konj, svinja, nerast, magarac, patka, guska,  kokoš,  kopun, pura, ovca, koza, zečevi, golubovi... Uzgoj tih životinja je zbog stajskog gnoja preduvjet zdrave poljoprivrede i hrane . Moja baka  je bila pravi stručnjak  za  kopiti mlade pijevce iz kojih su izrasli  kvalitetni kopuni. Veterinar Dr. Vinković   me podučila, kako se  vađenje spolni organa kod mladih pijetlova zove kopunizacija.   
 2.Analiza. Na drugom mjestu po učestalost u uzorku  pojmova, nalazi se analiza. Logičko traženje veze uzroka i posljedica to je analiza. U mojoj struci postoje kvalitativna i kvantitativna kemijska analiza. Postoje mnoge vrste analiza ili raščlambe u matematici,  ekonomiji  psihoanalizi, pa i u svakodnevnim životnim prilikama. Postoji i znanstvena disciplina koja se zove vrijednosna analiza (value analysis) kojom se koriste konstruktori u tehničkom stvaralaštvu. Vrijednost-je svako pojedino stanje ili objekt ili subjekt, kojoj se teži umom ili radom.
Novo stvorena vrijednost je  načelo  s kojim se mjeri svaka  ljudska  aktivnost. Pisac Edvard de Bono   u knjizi  „Prilike“ (Opportunities) zgodno prikazuje  pojam stvaranja nove vrijednosti   kroz  formule u omjerima ,razlomcima:
Vrijednost= Korist/(Napor·Rizik)
Napor=(Trošak·Inercija)/(Resursi·Metode)
Rizik=(Novitet·Isplativost)/Iskustvo
Inercija=(Samodopadnost·Opozicija)/(Motivacija·Potreba)
 Skupna formula stvaranja  vrijednosti u inovacijskom procesu je razlomak:
Vrijednost=(Korist·Resursi·Metode·Motivacija·Potreba·Iskustvo)/( (Trošak·Samodopadnost·Opozicija·Novitet·Isplativost)
Ovu formulu valja čitati: Ako je produkt  faktora u brojniku velik, ili u nazivniku mali , onda je i velika mogućnost stvaranja novostvorene vrijednosti u nekom produktu .
Ovo je formula koncepata koji se mogu pretočiti arbitrarno iskustveno u brojke primjerice od 1 do 5 kako bi se razlomak izrazio brojčano. Formulu valja koristiti za raščlambu „od oka“ nekog budućeg poduhvata. Vrijednost razlomka mora biti veća od jedinice, kako  bi se dobio povod za novi posao.
Jednostavna analiza  novo stvorene vrijednosti koja nastaje  uzgojem kokoši  mogu poslužiti  ovi podaci: Za  proizvodnju  jednog kg  jajeta potrebno je 2,2 do 2,4 kg  žitarica. U masi jaja od 1 kg   ima 16 komada   težine 60 g. Godišnje kokoš nesilica daje 300 komada jaja. 
 Usput ako imate pijetla, onda se mogu jaja skuplje prodavati (to je nova dodana vrijednost) recimo po 2 kn/kom, a ne po 1,5 ili 1 kn .   Gruba analiza  vrijednosti proizvodnje 1 kg jaja (bez proizvodnje  mesa i gnoja) je slijedeća:  Korist  32 kn od  prodanih jaja, a trošak  žitarica 5 kn kao trošak nabave 2,4 kg žitarica. Jasno ne računam rad i postojeće resurse. Usput spomenuto, briga oko kokoši je jednaka ili manja od kućnih mezimaca.  Dodajem novu ideju! Zašto se ne prebaciti u uzgoj kopuna čije meso ima visoku cijenu.  Zašto ne imati viziju primjerice   izvoz kopuna u Europu!!? Vlada traži putove re-industrijalizacije,  a ja predlažem kopune iz vremena moje bake, jer imamo resurse, i nemamo novaca.

Kada se  želi  dublje ući u poduzetnički poduhvat, onda valja znati još  neke načela i osnovne ali važne pojmova iz financijskog  menadžmenta. Vidi prilog, gdje sam pokušao u kratko  prikazati problematiku  od kamatnog računa,  profita, troškova. Zašto vas "tupim" sa kokošima ? Zato, jer su stari kokošinjci  i šupe,   koje služe svrsi, fiksni trošak za kojeg bi trebali, gradeći ih, uzeti  kredit. .

Prema mojem iskustvu točka pokrića i ROI su dva  postupka ili izračuna koja  pokrivaju skoro 80%  znanja za  poduzetnike iz financijskog  menadžmenta.
.

Broj komentara: 6:

  1. 1) Osvrnuo bih se na disruptivno poduzetnistvo gdje covjek, sam ili s prijateljem, napravi nešto u svojoj studentskoj sobi i pobijedi korporaciju. I onda on postane korporacija. To su pokusaji u igri, hobiju, znatiželji. To se nekad događalo spontano, a danas se to napada s velikom naukom o tome, pa je sve više onih koji to pokušavaju, a sve manje koji uspijevaju. Radi onog "više" i ovo danas "manje" je jako veliko i ljudi staju na svoje noge sve više i sve brže. Tu nema ni ROI ni ikakvog predviđanja, nego vrtiš svoj neki film, jer ti se vrti, vjeruješ da će koristiti nekome, kao što eto koristi tebi.
    2) Danas ima jako puno ljudi koji imaju svoj vrt, kokoši, koze. Tako ti ljudi sebi rade zdravu hranu. Oni imaju i grad i selo. Gotovo svu hranu za sebe proizvedu. Nešto i prodaju susjedima.
    3) male trgovine u prizemlju nebodera, u kvartu, su opet zanimljive. Ako je tu sve i malo skuplje, ljudima odgovara jer im je donešeno do samih vrata. Sve više starijih ljudi u kvartu ima potrebu da im njihov prodavač donese hranu i u stan. A možda i da im skuha. Veliki marketi su izvrsni za srednje godine koji rade pa autom svrate po veliku kupovinu. U nezaposlenosti se štedi benzin i dučančić kraj stana odlično dođe, pogotovo kad imaš sve svoje pa ti treba samo kruh i mlijeko.
    4) DIY = do it yourself ili hrvatski sam svoj majstor je ponovo u modi. Kako u proizvodnji hrane za svoje potrebe, tako i za sve ostalo. zato je IKEA uspiješan, jer sami svoji majstori sklapaju namještaj i sebi i drugima, a IKEA proizvodi samo elemente kao Logo kockice. Zato u današnjem biznisu treba planirati svoju uslugu ili proizvod tako da što god možeš ostaviti da napravi kupac to bolje.
    5) Konceptu DIY još se jedino suprostavlja Apple. Misija i vizija Steve Jobsa je oduvijek bila napraviti uređaj da se niti rastaviti ne može jer simbioza softvera i hardvera, idealno napravljenih jedno za drugo daju kupcu koji nema vremena za popravljanje idealan proizvod. Steve Wozniak je bio za upravo suprotnu koncepciju-daj kupcu svu mogucnost prosirenja, prikljucaka, izrade svoga softvera. Zato su se razisli. Microsoft je pobijedio Applea na tom konceptu u devedesetim, da bi u ovom milenijumu, konkretno zadnje dvije godine Apple izveo takav skok u prodaji da je dosegao 600 milijardi vrijednosti firme, puno ispred drugoga na listi. Bit ce zanimljivo sad vrijeme ispred kako ce se Apple odhrvati konkurenciji kojoj je dao puno prostora za napad svojom velikom cijenom. Ipak Apple se otvorio svima koji zele raditi softver za iPad, iPod i sl. sto znaci da je odstupio od koncepta "samo Apple moze raditi softver za Apple". Znaci, Apple je dao puno prostora ljudima koji se zele pokazati na polju sam svoj majstor.

    OdgovoriIzbriši
  2. 6) Mreza i niske cijene proizvoda. Jucer sam na Amazon.comkupio knjigu za 2,99$. Necu propast radi toga. Ali autor knjige pise u toj knjizi kako je na eknjigama na Kindle on zaradio 5 milijuna u 6 mjeseci. Zato sto se na koricama knjige pojavljuje Kindle Amazon reklamira tu knjigu i eto sam i ja tako na nju naletio i dao 2,99$. Znaci, autor pise eknjige o Amazonu, veliki Amazon ga reklamira i svima dobro. Autor je nepoznat i siromasan prije 6 mjeseci, nema posla nema novca za reklamu, a sad je bogat, samo 6 mjeseci kasnije.
    Ja sam autor tecajeva na engleskom na www.wiziq.com. Imam vec dva ucenika u dva mjeseca samo s jednim prvim tecajem. WizIQ.com trosi puno na reklame, i na taj nacin on financira mene koji radim za njega. Oni mi dovode ucenike, za samo 10% od prihoda. I takvih povezivanja velikih i bogatih firmi s obicnim često nezaposlenim ljudima danas ima sve više i više. WizIQ.com je kupila Indija i želi svoj narod školovati tim putem jer prof. iz Delhija ne želi na selo a i nema toliko profesora.

    OdgovoriIzbriši
  3. Ljude valja poticati k vlastitom putu privređivanja za svoju egzistenciju. Ja gledam prilike života ljudi u selima oko Zagreba. Svi teže k tzv. determinističkim radnim mjestima, koje počivaju na određenoj (sigurnoj)plaći iz budžeta.Ali kada ih se "tjera" na radna mjesta gdje je plaća neizvjesna stohastička, koja se formira na bazi vjerojatnosti prinosa onda se bježi od takovih radnih mjesta. To je i normalno. Švicarska daje vrlo male kamate ljudima koji drže novac kao ušteđevinu u banci. Švicarska "tjera" ljude da ulažu u neke poduzetničke poslove koje stvaraju dohodak. Mi se hvalimo kako imamo mnogo novaca u bankama kao ušteđevine.Zato se ja borim da s malo brojaka pokažem gdje su nam resursi kojih se nesmijo "sramiti"

    OdgovoriIzbriši
  4. Na primjer, ako vi Joza stavite na ovu stranicu Google AdSense = dozvolu da Google objavljuje reklame, i ako vi dobijete u sandučić jednom godišnje 70EUR-a to je izvrsna zarada, jer mozda za to mozete kupiti potrebno sjeme za vas vrt. Ako se sad pogleda mogucnost da svaki covjek pismeni u mirovini napravi isto sto i vi, kolika je to povrsina za reklame Googlea i koliki je to ukupni prihod. Koliko to novaca trebam staviti na stednju da dobijem godisnje 70EUR-a?
    Idemo dalje. Ako vi Joza spremite jedan lijepi tečaj iz zaštite okoliša na primjer i ako to prevede netko nezaposlen na engleski i taj nezaposleni i drži te tečajeve na engleskom na WizIQ.com, i ako se javi dvoje učenika za 10 školskih sati, to je 100$ svakom od vas dvoje.
    Ako čitate knjige s Amazon.com i pišete svoje mišljenje o njima na hrvatskom na svom blogu, za svaku kupljenu knjigu kupca koji dolazi s vašeg bloga, Amazon.com vam daje veći postotak nego ga ima preprodavač u trgovini.
    Ako tečaj za wiziq.com objavite i kao eknjigu na Amazon.com i ako svi moji učenici ju kupe jer košta 2,99$ i oni budu smatrali da im je korisna, a imaju svi Kindle čitač na mobitelima, PC-ima, tabletima ili Kindle hardver čitaču, onda može i tim kanalom stići 100$ godišnje.
    Ako Joža objavi u sljedećih 5 godina 20 tečajeva i 20 eknjiga, i ako to učinu svi drugi pismeni...
    Otvaraju se nove mogućnosti vrlo, vrlo brzo svaki dan.

    OdgovoriIzbriši
  5. Sam svoj majstor. Ako svako jutro nađemo u kokošinjcu 1 jaje, i ako ono kosta 1kn da smo ga kupili, ono nama vrijedi duplo, 2 kn. Jer, imamo na tanjuru jaje i u džepu 1 kn, koliko je to?
    To vrijedi za sve poslove koje sami napravimo ili za sve sto sami uzgojimo u vrtlu i proizvedemo po kući, stanu ili u garaži. Kune ostaju u džepu + cijena toga sto smo napravili. A da ne govorimo da nađemo 2 jajeta i jedno prodamo, ili susjedu nešto napravimo za puno manje ili najbolje besplatno jer i susjed je u nečemu majstor pa ce napraviti nama.
    Kako su se gradile kuće prije.
    Sve se to ponovo dešava. Meni postolar u prizemlju zgrade za 20 kn od starih pravi nove cipele. Krojač oboji hlače. Zunar za 100 kn popravi zub, liječnik me besplatno pregleda, u školi mi djecu besplatno uče, u knjižnicama za 100kn godišnje pretplate mogu čitati sve novine svaki dan, posuđivati knjige, šetati uz more mogu besplatno, mogu Skypeom razgovarati besplatno iz tih knjiznica na njihovim racunalima, a knjiznica mi je 20 koraka od kuće, mogu po cijeli dan biti na predavanjima po gradu, mogu i sam predavati, mogu brati masline sebi ili prijateljima, grožđe, jabuke...

    OdgovoriIzbriši
  6. Moj djed nije imao placu, nije imao mirovinu. da stvar bude teza, jedino sto je znao bila je motika i rad oko blaga, sto je tesko raditi kad imas 80+. Danasnji djedovi imaju mirovinu, kakvu takvu. Sve sto sami urade njima je plus na tu mirovinu. I to je odlično! To je pravo bogatstvo. Samo neka je zdravlja.

    OdgovoriIzbriši